Italijanska kinematografija ima sreće jer se tri filma iz ove zemlje mogu smatrati najboljima koji su prošli kroz naše bioskope prošle godine: Gomorrah, Il Divo y Criminale Romance.
Ne znam da li slučajno, ali sva tri govore o korupciji i svetu italijanske mafije na nivoima veoma bliskim remek-delu El Padrino.
Criminale Romance Reč je o produkciji iz 2005. godine, ali je u našoj zemlji puštena tek krajem prošle godine.
Criminale Romance Na vrtoglav način nam priča sljedeću priču i, iako film traje 147 minuta, gledaocu ne ostavlja vremena za dosadu:
Rim, 60. Tri mlada kriminalca, Libanonac, Hielo i Dandy, uz pomoć improvizirane bande drugih kriminalaca, uključujući El Negra, ekstremistu koji misli da je posljednji samuraj, brutalno kidnapuju i ubiju bogatog vlasnika. Sa novcem od otkupnine u rukama, odlučuju da zajedno ulože u posao s heroinom. Tako se rađa pametna i nemilosrdna organizacija koja slama sve svoje rivale, preuzima potpunu kontrolu nad trgovinom drogom, nameće brutalne krivične zakone u Rimu, svrstava se uz mafiju i istovremeno ima koristi od zaštite svih tih bezličnih ljudi kome vlada dodeljuje svoj prljavi posao. U međuvremenu, vlasti su zaključane u borbi protiv nacionalnog terorizma i potcjenjuju lavinu nasilja i nezakonitog novca koji zahvata Rim. Jedini koji osjeća razornu moć ovih novih gangstera je kapetan Scialoja. Da bi ih uništio, Scialoja se upušta u opasnu vezu s Patrizijom, intrigantnom prostitutkom za koju se ispostavilo da je i Dandyjeva djevojka. To je odnos u kojem su oboje odvedeni daleko izvan svojih početnih namjera.
Vrhunac iz filma, uspon i pad trojice prijatelja koji nam reditelj, jedan po jedan, priča svoju priču, zajedno sa ostatkom grupe. Osim toga, film također odražava permisivnost i korištenje vlasti same mafije za vlastiti interes kao iu stvarnom životu.
Nije remek djelo, ali je prilično film koji toplo preporučujem.